VELEMAJSTORSKI PORAZ

Greška kompanije Sony kakva se ne pamti: Nekad je svaki Srbin imao njihov TV, a onda su nestali

Foto: Shutterstock
Kupovina televizora nekada je bila gotovo životna odluka, a tokom devedesetih godina ime Sony predstavljalo je vrhunac tehnologije, statusni simbol i garanciju kvaliteta koja se nije dovodila u pitanje. Televizor sa Sony logom nije bio samo uređaj u dnevnoj sobi, bio je dokaz da je domaćinstvo ušlo u moderno doba.

Modeli iz čuvene Bravia i još ranije Trinitron ere važili su za gotovo neuništive, dok im je slika bila oštrija, boje prirodnije, a zvuk snažniji od konkurencije. Mnogi televizori kupljeni sredinom devedesetih radili su bez ozbiljnog kvara i po dvadeset godina, često završavajući u vikendicama ili dečjim sobama tek kada su ih zamenili novi standardi, a ne zato što su prestali da rade. U to vreme Sony nije samo proizvodio televizore, može se reći da je diktirao pravila industrije.

Promena je počela početkom dvehiljaditih, kada je svet naglo prešao sa glomaznih CRT uređaja na tanke LCD i kasnije LED ekrane. Upravo tada tržište televizora prestaje da bude domen nekoliko tehnoloških pionira i postaje masovna industrija u kojoj presudnu ulogu više ne igra dugotrajnost, već brzina proizvodnje i cena.

Foto: Shutterstock

Fatalna greška Sony-ja

Na scenu tada stupaju južnokorejski giganti poput Samsung-a i LG-a, koji ulažu ogromne resurse u sopstvenu proizvodnju panela iliti najskupljeg dela svakog televizora.

Sony je napravio stratešku grešku koja danas deluje očigledno - nije zadržao kontrolu nad proizvodnjom ekrana. Dok su konkurenti razvijali fabrike panela i smanjivali troškove, Sony je sve više zavisio od tuđih tehnologija. U jednom trenutku čak je i svoje LCD panele nabavljao upravo od konkurencije i time je izgubio ključnu prednost koja ga je nekada izdvajala.

Foto: Shutterstock

 Kompanija se povukla u premium segment

Istovremeno se promenila i filozofija kupovine jer se devedesetih televizor kupovao da traje deceniju ili dve, a danas se uređaji menjaju na svakih pet do sedam godina zbog novih standarda, streaming platformi i pametnih funkcija. Fokus se pomerio sa trajnosti na softver, operativne sisteme i integraciju aplikacija poput Netflixa i YouTube-a. Televizor je postao još jedan digitalni ekran, a ne centralni kućni aparat koji se pažljivo bira generacijama.

Umesto masovne proizvodnje, kompanija se povukla u premium segment. Moderni Sony modeli danas ciljaju korisnike koji žele vrhunski kvalitet slike za filmove i gaming, često u saradnji sa PlayStation ekosistemom. Paradoksalno, njihovi televizori i dalje važe za jedne od najboljih po prikazu boja i obradi slike, ali više nisu najprodavaniji niti najprisutniji u domovima kao nekada.

Sony podiže cene PlayStation-a 5 Foto: Shutterstock

Oznaka „Made in Japan“ značila da će aparat nadživeti generacije

Ipak, i dan danas u dnevnim sobama širom Srbije i regiona još uvek postoje uređaji koji podsećaju na tu epohu - teški, gotovo neuništivi televizori koji i danas rade, tiho svedočeći o periodu kada je oznaka „Made in Japan“ značila da će aparat nadživeti generacije.

Danas Sony više ne dominira tržištem kao nekada, ali uspomena na televizore iz devedesetih ostaje simbol jednog drugačijeg tehnološkog vremena kada se uređaj nije kupovao zbog sledeće nadogradnje, već da traje što duže. 

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Bonus video: